Kakvo će biti hrvatsko društvo ako
cijela jedna generacija ne dobije priliku doživjeti vrhunac svog profesionalnog razvoja? Hoće li to biti društvo u kojem će postati normalno da netko tko je završio
fakultet preživljava od
napojnica radeći kao konobar? Hoće li biti društvo neispunjenih potencijala pojedinaca i društva u cjelini? To su samo neka od pitanja koja muče mlade ljude čiji je pogled na posljedice ekonomske krize i rastuću nezaposlenost istraživao projekt
Mreže mladih Hrvatske, proveden u suradnji s još sedam partnerskih organizacija.
- Trenutačno, položaj mladih na tržištu rada je katastrofalan. Kada se gledaju podaci za EU, Hrvatska se, po nezaposlenosti mladih, "bori" za neslavno drugo mjesto s Grčkom. Stoga smo željeli utvrditi kako mladi vide problem nezaposlenosti, koje ključne probleme detektiraju u javnim politikama te u kojem smjeru vide rješenja - objašnjava voditelj istraživanja
Nikola Buković.
Podaci koje su preuzeli iz statistike Eurostata doista su
poražavajući: u prvom kvartalu 2011. Hrvatska je, u usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, imala drugu najvišu nezaposlenost mladih u dobi od 15 do 24 godine. Gori rezultat bilježila je samo Španjolska s oko 43%, dok je Grčka bila na oko 38%, odnosno u rangu s Hrvatskom. S druge strane, država s najnižom stopom nezaposlenosti mladih u Europi je Nizozemska, s oko 7%. Kroz formu tzv. strukturiranog dijaloga, istraživanje se bavilo različitim temama koje utječu na (ne)zaposlenost mladih, poput
sustava obrazovanja, djelovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, vještina traženja posla, ponašanja poslodavaca, dostupnosti radnih mjesta...
Sudionici istraživanja uglavnom smatraju da:
- Značajan broj mladih koji izlaze iz sustava obrazovanja nema potrebne vještine, stavove, znanja i druge osobne karakteristike potrebne za uspješno obavljanje posla u modernoj ekonomiji. Ni tzv. Bolonja nije dobro prošla jer nije ispunila očekivanja vezana uz zapošljivost prvostupnika. Obrazovni sustav isto tako nije lišen problema korupcije i nepotizma, što dovodi do toga da brojni ljudi stječu diplome bez pravih kompetencija - navode autori studije.
Mladi su nezadovoljni i stanjem u gospodarstvu Hrvatske općenito, no voditelj istraživanja Buković ističe da postoji i jedna
osobitost u njihovim stavovima.
- Mladi u Hrvatskoj velikim dijelom vide problem u smanjenoj ponudi radnih mjesta. Zanimljivo je i da naglašavaju važnost industrijske proizvodnje, iako su oni generacija koju mnogi smatraju generacijom postindustrijskog društva - napominje Buković.
Mladi su uglavnom značajno nezadovoljni i postupanjem domaćih poslodavaca. Rezultati analize upućuju na to da im zamjeraju netransparentnost pri zapošljavanju, koja obuhvaća sklonost selekciji po različitim nepotističkim osnovama, pri čemu ključnu ulogu obično imaju
rodbinske veze i ovisnost o
vladajućoj političkoj garnituri.
- Primjećuju da oglašavanje posla ne jamči iskrenu volju poslodavca da zaposli najboljeg kandidata te da se kriteriji često prilagođavaju već odabranima - navodi se u studiji.
- Pojedinci prepoznaju rad pojedinih službenika u Zavodu, ali općenito su nezadovoljni funkcioniranjem sustava u cjelini - kaže Buković, dodajući da očekivanja od HZZ-a često nadilaze zakonske okvire rada te institucije.
Čak 56,48% ispitanika: do posla samo "debelom vezom"
Dio istraživanja bile su i konzultacije preko internetske stranice
www.mladi-rade.net. Anketu je ispunio 1.041 ispitanik u dobi od 15 do 30 godina. Rezultati pokazuju da gotovo
polovina sudionika ankete smatra da je osobama u dobi od 18 do 30 godina lakše naći posao nego onima u dobi od 40 do 50 godina, dok 38,81% smatra da je mladima teže naći posao nego onima koji su u 30-im godinama života. Zabrinjavajuća je činjenica da čak 56,48% sudionika internetskih konzultacija smatra da je preduvjet za dobivanje posla u Hrvatskoj
"debela veza", a tek zatim slijede relevantno prethodno radno iskustvo te vještine i kompetencije potrebne za obavljanje takvog posla, otkrilo je online ispitivanje. Mladima su za visoku stopu nezaposlenosti odgovorni prije svega
Vlada, a potom
poslodavci te
općine,
gradovi i
županije.
Tekst: Irena Frlan/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031
Nebitno
Žensko
