Rezultati istraživanja
financijske slike hrvatskog studenta predstavljeni su jučer na okruglom stolu
HPB-a i studentske udruge Financijski klub u sklopu
Europskog tjedna novca.
Istraživanje je tijekom veljače provela
Hrvatska poštanska banka u suradnji s portalom
Studentski.hr i u njemu je sudjelovalo
1330 studenata iz cijele Hrvatske.
Prema rezultatima istraživanja, većina studenata u Hrvatskoj (57%) svoje i prihode obitelji ocjenjuje kao
prosječne, svaki četvrti student živi isključivo od
financija roditelja dok 39% uz
roditeljski budžet ostvaruje zaradu od
povremenih poslova. Studenti imaju prihvatljive mogućnosti za rad tijekom studija ali samo
ako su uporni, dok tek svaki treći očekuje posao u struci odmah nakon fakulteta.
Većina studenata živi u
privatnom smještaju (39%), s
roditeljima 34%, a u
studentskim domovima 27%. Više od polovice studenata mjesečno raspolaže s maksimalno
500 kuna, ne računajući troškove stana i hrane. Njih 81% nemadugova dok 14% priznaje da imaju
dugove za svakodnevne troškove. Plaćaju najčešće
gotovinom (81%),
kreditnu karticu koristi 9% studenata (većinom muškarci), a internetskim i mobilnim bankarstvom služi se 10%. Najviše bi željeli štedjeti
za putovanja (65%), a edukacija je odmah na drugom mjestu (23%). Imaju prihvatljive mogućnosti za rad tijekom studija, no treba biti uporan, kaže 63% ispitanika, a 77% rado prihvaća
volonterske poslove.
Od ukupnog broja anketiranih, 67% ne očekuje posao u struci nakon studija, njih 48% će raditi sve
što im se ponudi, a 12% će nastaviti edukaciju. Dakle, samo trećina studenata očekuje posao odmah nakon faksa i to više studenti nego studentice. Studenti tehničkih fakulteta vrlo su
pesimistični jer samo 7% očekuje posao dok su društvenjaci iznimno optimistični. Zanimljivo je da 82% studenata ekonomije računa na posao odmah nakon fakulteta.
Ovi rezultati objašnjavaju se time što je Hrvatska
izgubila industrijsku bazu, a u
problemima su građevinarstvo i brojne druge djelatnosti koje bi mogle zaposliti studente tehničkih fakulteta, stoga nije jasno što su studenti tehničkih fakulteta vrlo pesimistični. S druge strane, velik je broj radnih mjesta u administrativno-ekonomskim poslovima u svim djelatnostima, uključujući glomazni javni sektor, što društvenjacima daje veću šansu za posao u struci. Osim toga, u ekonomiji se stalno događaju promjene, pa se traže mladi,
inovativni kadrovi što stvara potražnju za ekonomistima čak i u godinama krize.
Studenti su u istraživanju također imali priliku pokazati koliko poznaju
kamatne stope. Na pitanje kolike su kamate na dopušteni minus po tekućem računu točno ili približno točno odgovorilo je 38% ispitanika dok je 11% odgovorilo da su kamatne stope na prekoračenja 5%, dvostruko manje od stvarnih stopa. U drugom je pitanju riječ o prosječnim kamatnim stopama na štednju na što, recimo, 13% studenata kaže da iznose 5% dok banke u Hrvatskoj nude između 1 i 3%, ovisno o valuti i roku oročenja.
Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv031
Nebitno
