
Nešto se zanimljivo događa u
hrvatskom javnom i političkom životu. Po prvi put je jedna
nova Vlada prihvatila kurikularnu reformu koju je osmislila radna skupina sastavljena za vrijeme prethodne Vlade.
Na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji
Boris Jokić, voditelj radne skupine za provedbu kurikularne reforme, predstavio je promjene koje se nalaze u kurikularnoj reformi a čiji je cilj uvesti u škole
modernije obrazovanje za moderno društvo. Ideja je obrazovni sustav pomaknuti prema
praktičnijem obrazovanju i temeljiti ga na funkcionalnim znanjima i vještinama kako bi se kod djece razvijalo kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost.
Reforma kurikuluma donosi
brojne novitete. Tako će školska godina u budućnosti
trajati dulje zbog više terenske i praktične nastave ali se očekuje kako će gradivo biti za trećinu smanjeno; u prvom i drugom razredu neće biti ocjenjivanja već će učenici dobivati
opisne ocjene, a uvodi se informatika već od prvog razreda osnovne škole, prilagođena dobi djece.
Na satovima hrvatskog jezika poticat će se
kultura čitanja, a uvodi se i
fleksibilna lektira koja će naglasak staviti na modernije autore poput
Julijane Matanović ili Zorana Ferića, a predlaže se i učenje stihova
Branimira Štulića. Također, prijedlog je da se pisana slova počnu učiti od drugog razreda osnovne škole. U sklopu matematike učenici će se već u prvom razredu susresti sa
statistikom.
Na satima glazbenog više će se učiti o
popularnoj glazbi, pa će tako osnovnoškolci učiti o legendarnim izvođačima poput
The Beatlesa ili modernim hitmejkerima poput
Taylor Swift, a u geografiji će se prvo učiti o Hrvatskoj, a tek potom o ostatku svijeta. Povijest će se više baviti suvremenim temama s naglaskom na
Domovinskom ratu, u fizici će biti mnogo više
praktične nastave i eksperimentiranja. Promjene se predlažu čak i za
tjelesni odgoj i vjeronauk. Tako se u sklopu tjelesnog uvodi
pilates, a na vjeronauku će se učiti i o drugim religijama.
Za reforme u obrazovanju trebat će
puno novca, a planira se kako će se najveći dio sredstava namaknuti iz
europskih fondova.
Sve ovo zvuči kao lijep popis želja, međutim prvo što autore novog kurikuluma očekuje je javna rasprava nakon koje će se vidjeti hoće li
Štulić, Beatlesi, pilates i brojni drugi planirani noviteti doista završiti u kurikulumu.
Tekst: M.M./Osijek031.com