U prijepodnevnim satima trećega dana popularizacijskoga simpozija kreativne industrije
Kreativna riznica, 20. travnja 2018., u organizaciji
Ekonomskoga fakulteta i Instituta Andizet, održano je devet događanja. Šest radionica i multimedijsko izlaganje mogli su posjetiti svi zainteresirani za sektore kreativne industrije, a između njih šetajući Ekonomskim fakultetom mogli su pogledati prostornu instalaciju „
Mreža kreativne industrije“ i sudjelovati u interaktivnoj izloži „
Gramatika mreže“.
Na radionici „
Gerila marketing i storytelling u mreži ReArt festivala“
Iva Buljubašić, Maja Haršanji, Gordana Lesinger, Kristina Mandarić i Mirna Butković predstavile su ReArt festival, pojašnjavale kako funkcionira gerila marketing i „storytelling“ u promocijama velikih događanja.
Mirta Šulmajster Šodić na radionici „
Osmišljavanje i razvoj dječjih kreativnih setova“ prikazala je razvoj dječjih kreativnih setova, i to na primjeru novog osječkog brenda „
Love2play“, a sudionici su kroz timski rad uključeni u izradu postojećeg kreativnog seta. O djeci s poteškoćama u razvoju bilo je riječi na radionici „
Snaga iskrica u mreži“ Mirjane Nedović i Tatjane Petrač. Voditeljice su potaknule učenike na promišljanje o aktivnom uključivanju te djece u zajednicu te su osmišljavali zabavne sadržaje za djecu Vukovarskih iskrica.
Dora Radl Ćućić, Mirjam Džalto, Adrian Buček i Leo Ivanek imali su zadatak učenicima približiti kinematografiju te ih potaknuti na razgovor o učeničkim filmskim uradcima. Na radionici nazvanoj „
Učenička kinematografija“ učenici su po skupinama osmišljavali kratke filmove i predstavljali ih. Radionica „'
Pub kviz' iz opće kulture“
Tonija Podmanickog i Margarete Turkalj Podmanicki održana je u formatu tog danas popularnog kviza. Sudionici su se odgovarali na pitanja iz opće kulture, posebice područja hrvatske kulture, i to uz pomoć svojih pametnih telefona, a odigrali su i igru Najbrži prst. Također, održala se i radionica kaligrafije, nazvana istim imenom, na kojoj su sudionici pisali kistom i tintom kineska slova, a voditeljica
Zhang Yaping učila ih je krasopisu.
Marina Jerant i Sara Grepo pokušale su posjetitelje upoznati sa svijetom mode i približiti zakonitosti toga svijeta 'djevojkama iz susjedstva'. Kroz multimedijsko izlaganje „
Utjecaj 'fashion influencera' na modne brendove“ predavačice su progovorile o „influencerima“, njihovu marketingu i stilu života.
Također, tijekom prijepodneva trećega dana simpozija svi koji su posjetili radionice te ostala događanja, koja su za njih priredili organizatori, mogli su testirati pilot-verziju videoigre
Reboot Overlods. Ta računalna igra predstavljena je na drugome danu ovogodišnjega simpozija, a svi koji su ju odigrali sudjelovali su u istraživanju kojemu je cilj testiranje tržišta i unaprjeđenje igre.
U poslijepodnevnoj sesiji posjetitelji su sudjelovali u čak osam radionica. Zhang Yaping tijekom radionice „
Kineski Paper cut“ upoznala posjetitelje s kineskom umjetnošću izrezivanja papira, a nakon čega su sudionici i sami izrezivali poznate kineske oblike. O tomu što je to nulti govor i kako ga prepoznati na televizijskim ekranima, odnosno kako se sve priprema televizijski program govorio je Bojan Draksler. Na radionici
„Iskreirajmo televizijski projekt“ zainteresirana publika sudjelovala je u simuliranju mreže odgovornosti te je prolazila se kroz čvorišta televizijskoga projekta. Radionicom „
U mreži jezika“
Ivana Buljubašić uputila je studente i učenike na to sve moramo obratiti pozornost prilikom pisanja molbe, životopisa ili na razgovoru za posao, a ukazala je i na česte pogrješke s kojima se govornici hrvatskoga jezika susreću u prostoru oglašavanja.
Malo nakon podneva posjetitelji su na simpoziju Kreativna riznica mogli sudjelovati u natjecanju „
Mirisi kave: kava i umjetnost“, a i nakon toga svi koji su posjetili simpozij mogli su se zasladiti i okrijepiti kavom
Matije Matijaška i pogledati multimedijsku izložbu „
Riznica produkcijskih projekata Instituta Andizet“ u Auli glagoljice.
Treba istaknuti i multimedijsko izlaganje „
#KreativnaEkonomija – intelektualni vs. financijski i fizički kapital“ Jerka Glavaša, Tina Horvatina i Ivana Kelića koji su pred punom dvoranom studenata predočili sektore kreativne industrije kao potencijalne i plodne, posebice s obzirom na podatke prema kojima upravo ta industrija zapošljava najviše mladih. Predavači su uputili i na razvojni potencijal kreativne industrije, a koji se može očitovati kroz kulturnu identifikaciju gradova, turističku privlačnost i njegovu međunarodnu prepoznatljivost.
Ljerka Sedlan-König i Mia Hocenski održale su timski performans, ali i edukacijsku radionicu „
Set up a network, build a team“. Tom prilikom prijavljeni sudionici morali su pokazati svoje timske karakteristike te se uhvatiti u koštac s različitim kolegama u timu kako bi uspješno ispunili zadane zadatke.
Prije završnoga događanja predstavljanja knjige, održane su i radionice
Andreje Perković i Josipe Maksimović, Filipa Cvitića te Ante Vekića i Željka Ronte. Radionica „
Strast u kreativnoj industriji“
Perković i Maksimović u punoj dvorani studenata ukazala je na važnost strasti djelovanja, a na svojim su primjerima to voditeljice pokazale uvodeći posjetitelje u svijet fotografije. Cvitić je pak govorio je o brendiranju, a sudionici radionice „
Učini svoje proizvode vidljivima“ razrađivali su vlastite ideje logotipova proizvoda ili tvrtke te saznali poratne informacije o tim zamislima.
„Izrada mrežne stranice“ radionica je
Ante Vekića i Željka Ronte koji su zainteresirane upućivali u svijet dizajniranja mrežnih stranica, a uz pojedine korake i sami su morali savladati kreiranje mrežne stranice.
Popodnevna sesija bila je i u znaku dvaju okruglih stolova. Na okruglom stolu „
Arhitektura u mreži kreativne industrije“
Tihomil Matković, Ervin Mihelj, Diana Galić, Leo Vinković i Domagoj Topić uz moderiranje
Brune Rechnera vodili su raspravu o arhitekturi kao mediju te suvremenim trendovima u arhitekturi. Sudionici okrugloga stola osvrnuli su se i na aspekt autorskih prava u arhitekturi te ulogu Društva arhitekata u zaštiti tih prava. Na tu raspravu nastavila se i ona na okruglome stolu „
Autorska prava kreativaca“ na kojemu su sudjelovali
Dubravka Klasiček, Igor Sambolec, Marija Nikšić, Tihomil Matković i Marijana Bošnjak. Uz moderatoricu
Jesenku Ricl sudionici su diskutirali o preprekama prilikom preuzimanja autorskih prava, komentirali su financijske aspekte organiziranja jednoga događaj, uporabu imena i sl.
Završni događaj trećega dana, a i svojevrsno zatvaranje Kreativne riznice bilo je predstavljanje interdisciplinarne dvojezične publikacije „
Ars Andizetum“ autorica
Jasne Horvat, Josipe Mijoč i Ane Zrnić. Prije samoga predstavljanja plesnu točku „
Novi čovjek“ izvele su plesačice iz
Plesnog studija Shine. Na predstavljanju ove jedinstvene publikacije u Hrvatskoj uz autorice su progovorile i recenzentice
Ivana Bestvina Bukvić i Marina Stanić, s područja društvenih znanosti, te
Milica Lukić, s područja humanističkih znanosti, a predstavljanjem je moderirala
Dora Radl Ćućić. Publikacija je to koja je rezultat višegodišnjega rada autorica, idejnih začetnica simpozija Kreativne riznice, kojom se predstavljaju kreativni projekti Instituta Andizet, a ponajprije glavni projekt – Kreativna riznica.
Tekst i foto: Ana Zrnić
Najava: Kreativna riznica [2018.] [program]
Nebitno
