Novo istraživanje
Zaklade Friedrich Ebert Stifung (FES) i
Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), čiji su rezultati predstavljeni jučer, pokazalo je da su
mladi u Hrvatskoj izrazito
nezadovoljni društvenim statusom te procesima i pojavama u suvremenom društvu.
Istraživanje mladih u Hrvatskoj provedeno je prošle godine na uzorku od
1500 ispitanika u dobi između 14 i 29 godina, a dio je međunarodnog istraživanja mladih u deset država
Jugoistočne Europe i Zapadnog Balkana. Istraživanje je obuhvaćalo
stavove mladih o njihovim privatnim aspektima života –
obitelji, prijateljima, slobodnom vremenu, te o obrazovanju, zaposlenju, osobnim, društvenim i političkim vrijednostima i mobilnosti.
Rezultati istraživanja pokazuju sve izraženiju
tradicionalizaciju i rastući konzervatizam mladih. Naime, na pitanje u koje institucije imaju najviše vjere, najviše mladih, gotovo 50%, odabralo je
vojsku, policiju i crkvu. Vlada, Sabor i općenito političari jako su
loše prošli, ali na dnu vrijednosti nalaze se i demokracija, jednakost i vladavina prava što su temelji svake uređene države, no mladima kod nas to izgleda ne smeta.
Narasla je
religioznost među mladima, a čak 26% ispitanika želi ući u brak s
nevinim partnerom/partnericom (u odnosu na 10% u istraživanju iz 2012.), a više je i onih kojima je važna
nacionalnost supružnika (30-40%). K tomu, čak 66% ispitanika kod odabira partnera smatra
važnim odobravanje obitelji. Kod čak 72% mladih važan je
fizički izgled odabranika, dok je za manje od polovice važno
obrazovanje.
Istraživanje je također pokazalo da 71% mladih živi u
roditeljskom domu, 15% u vlastitom ili partnerovom stanu, a 13% žive kao podstanari. Hrvatska mladež najviše je zadovoljna upravo životom u obiteljskom gnijezdu i najviše
vole ne raditi ništa, odnosno „kafenisati“ s prijateljima u slobodno vrijeme u čemu provode više vremena nego njihovi vršnjaci u drugim europskim državama.
Također, 18% mladih
nikad ne čita knjige, a u usporedbi s drugim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, najveći je postotak mladih koji nikada ne sudjeluje u
nikakvim sportskim aktivnostima upravo u Hrvatskoj, čak 40%.
Mladi su također izrazito
nezadovoljni svojim društvenim statusom u suvremenom društvu; manje od polovice mladih radi u svojoj struci, polovica
nema siguran i trajan posao, dok u prosjeku tjedno rade dulje od zakonom propisane norme za što dobivaju plaću koja je u prosjeku
niža od prosječne plaće u Hrvatskoj. Zanimljiva je i razlika među mladima iz drugih zemalja i onih u Hrvatskoj u opravdavanju korištenja veza i poznanstava kod rješavanja zapošljavanja: hrvatska mladež opravdava takvo „
uljebništvo“ više od ostalih.
O odlasku iz Hrvatske razmišlja
trećina mladih, dok dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem. S obzirom na istraživanje iz 2012. godine, 20% je više onih koji žele ostati u domovini. Ipak, desetina mladih izražava
jaku do vrlo jaku želju za odlaskom, dok isto toliko njih planira iseliti u sljedećih šest mjeseci, a većina mladih želi otići u
Njemačku, Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku i Švicarsku, uglavnom iz ekonomskih razloga.
Vlasta Ilišin s IDIZ-a komentirala je rezultate istraživanja riječima da su mladi u Hrvatskoj sve veći oportunisti: prilagodili su se mainstreamu jer takvo ponašanje prolazi, a zaobilaženje pravila pokazalo se efikasnijim modelom uspjeha u životu. Odnos mladih prema politici okarakteriziran je slabim interesom i znanjem o politici te slaboj razvijenosti građanske političke kulture i uključenosti u građanske akcije i inicijative. Mladi u Hrvatskoj sve su manje tolerantni prema manjinama i socijalno devijantnim skupinama, primjerice bivšim zatvorenicima, no s druge strane, opala je isključivost prema osobama drugih spolnih orijentacija, što je potvrda da se u Hrvatskoj istodobno događaju modernizacijske promjene ali i one koje ukazuju na retradicionalizaciju.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Antonela Martinčević, Dino Spaić/Foto-arhiv031
Nebitno
Muško
