Na svojoj posljednjoj sjednici u ovom mandatu
Europski parlament je i formalno potvrdio rezultat pregovora o
Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije. Rezultat je to dugih pregovora kako bi se ta praksa konačno zabranila.
Jedna od najvećih zagovornica zabrane različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu EU bila je hrvatska parlamentarka
Biljana Borzan koja je donošenje Direktive ocijenila kao kraj šestogodišnje borbe za ravnopravnost.
„
Prije šest godina, kada sam počela raditi na problemu različite kvalitete proizvoda činilo se nevjerojatnim da ćemo danas imati zakon o zabrani te prakse koja je duboko nepravedna. To je rezultat šest godina uvjeravanja, istraživanja, izvješća i preporuka. Nitko više neće moći tvrditi da primjerice Hrvati ili Bugari baš eto žele manje zdravu hranu, deterdžente koji slabije peru ili pak tehniku koja je lošije kvalitete“, rekla je u govoru na plenarnoj sjednici Biljana Borzan.
Podsjećamo, Borzan je još početkom mandata otvorila ovo pitanje te provela prvo
istraživanje za
hrvatsko i njemačko tržište koje je pokazalo kako je trećina proizvoda na našem tržištu niže kvalitete, a često skuplja. Nakon njenih rezultata, HIPP je odlučio povući manje zdravu dječju kašicu s našeg tržišta. Borzan je potom postala izvjestiteljica Europskog parlamenta za različitu kvalitete hrane te je s kolegama uspjela privući
800.000 eura za europsko istraživanje.
„
Za milijune građana Europske unije ovo je iznimno emotivna tema jer smo se osjećali kao građani drugog reda, i to s pravom! Ovim zakonom Parlament pokazuje da nema podjele na istok i zapad i da smo svi jedna Europa. Možda nismo svi isti, ali svi moramo biti ravnopravni!“, rekla je Borzan.
Povjerenica Europske komisije
Vera Jourova je u svom govoru zahvalila zastupnicama
Olgi Sehnalovoj i Biljani Borzan koje su gurale ovo pitanje kada za njega nije bilo sluha. Obećala je i da će pogurati njihov pilot projekt kojim bi Komisija bolje financirala nacionalna tijela zadužena za provođenje ovog zakona kako bi što bolje zaživio u praksi.
„
Kako se proizvođači ne bi domislili novih načina za varanje potrošača, u Direktivi je jasno propisano da će se dvije godine nakon stupanja na snagu ponovno raditi analiza tržišta i provjeriti je li potrebno još nadopuniti zabrane. To je nešto na čemu sam inzistirala“, objasnila je Borzan.
Vezano uz ovu temu, zastupnici Europskog parlamenta
usvojili su i nove propise kojima se osigurava pouzdanost i transparentnost u postupku procjene rizika za sigurnost hrane u EU.
Uz pomoć novih pravila stvorit će se zajednička europska baza podataka naručenih studija kako bi se tvrtke koje podnose zahtjev za odobrenje odvratilo od toga da skrivaju studije s nepovoljnim zaključcima. To će Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) omogućiti da podnesene studije objavi kako bi ih mogle prekontrolirati treće strane. Tako bi se moglo utvrditi postoje li i drugi relevantni znanstveni podaci ili studije uz pomoć kojih bi se jamčila točnost ocjena.
Kako bi se osigurala transparentnost novih pravila, podnositelji prijave moraju objaviti sve informacije koje su bitne za procjenu sigurnosti. Međutim, neke informacije, kao što su
izrada ili proizvodni proces, mogu biti povjerljive.
Izvjestiteljica
Pilar Ayuso iz Španjolske izjavila je: „
Taj nam sporazum omogućuje da se postupak odlučivanja temelji na znanstvenim dokazima, da se jamči visoka razinu sigurnosti i javnog zdravlja u Europi. Istodobno, čineći ovaj postupak transparentnijim, stječe se veće povjerenje javnosti.”
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija
Nebitno
Muško
![[Vrh]](templates/fisubice/images/icon_up.gif "[Vrh]"){kind=icon}
