Moramo zajednički raditi i „veslati“ u istome smjeru kako bi učinak
kurikularne reforme bio maksimalan, izjavila je jučer ministrica znanosti i obrazovanja
Blaženka Divjak tijekom razgovora s predstavnicima
53 osnivača osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske o uvođenju kurikularne reforme u sve škole u idućoj školskoj godini.
Riječ je o još jednom susretu s osnivačima osnovnih i srednjih škola, koji se održavaju u redovitoj dinamici, a svrha sastanka je
razjasniti nejasnoće vezane uz mrežu škola koje su nastale nakon posljednjeg sastanka u veljači ove godine.
Divjak je ponovno demantirala da Ministarstvo neke škole ukida, već od osnivača traži optimizaciju putem
Smjernica, koje su sada u javnoj raspravi. Optimizacija znači kako osnivači na svom području trebaju osigurati da sve škole
budu popunjene na najbolji mogući način, a ne da imamo dvije susjedne škole od kojih je jedna poluprazna, a druga radi u tri smjene. Ili, primjerice, ako su dvije ili tri škole u istoj zgradi, bolje da je to samo jedna škola, a ako imamo male matične škole u kojima je broj zaposlenih veći od broja učenika, tada ta mala matična škola može biti područna škola neke veće škole.
Na sastanku je bilo riječi i o
školskom kalendaru jer po prvi put Ministarstvo daje autonomiju školama da
samostalno odluče o školskom kalendaru, a na dnevnom redu bila je i provjera vjerodostojnosti diploma. Divjak je s tim u svezi izvijestila kako je Ministarstvo dobilo tumačenje
Porezne uprave da fakulteti
ne smiju školama naplaćivati provjere vjerodostojnosti diploma.
Važna tema sastanka bile su
upisne kvote i upisi u srednje škole. Ministrica je istaknula kako imamo
viška kvota. Naime, u ovom trenutku imamo
8500 mjesta više u srednjim školama od broja učenika koji ove godine završavaju osnovnu školu. Osnovnu školu ove godine završava
38.917 učenika, a u srednje škole ukupno je planirano
47.481 upisnih mjesta.
Dio kvota u odnosu na prošlu godinu već je
smanjen, ali će biti još smanjivanja na ljeto kada se formiraju razredi. Na novinarsko pitanje znači li to da će upisne kvote za
gimnazije biti puno manje, ministričin odgovor bio je niječan. Divjak
ne očekuje probleme s upisima. Probleme s upisima imaju srednje strukovne škole s trogodišnjim programima te je podsjetila na kampanju koja je u tijeku, a kojom se želi postići bolji upis u strukovne škole te povećati zapošljivosti učenika koji završe strukovna zanimanja.
U srednje škole kojima je osnivač Republika Hrvatska planiran je upis 44.956 učenika i to:
1) u gimnazijske programe 10.694 učenika ili 23,79 %;
2) u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od četiri godine 18.902 učenika ili 42,05 %;
3) u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od tri godine 7.139 učenika ili 15,88 %;
4) u programe obrazovanja za vezane obrte u trajanju od tri godine 4.828 učenika ili 10,74 %.
A kakva je situacija u Osječko-baranjskoj županiji? Pa, ne baš bajna. Broj učenika koji završavaju osmi razred u šk.god. 2018./2019. je 2.597, a planirani broj učenika za upis u prvi razred srednje škole u šk. god. 2019./2020 je 3.626, odnosno razlika iznosi - 1.029 učenika. To je, naravno, posljedica loše demografske slike ovog dijela Hrvatske, ali i višegodišnjeg problema iseljavanja kome se ne nazire kraj.
[klik za uvećanje]
Tekst: Osijek031.com
Foto: Ilustracija
Pročitajte i..
Od iduće š. g. uvode se jesenski praznici, a zimski praznici dijele se u dva dijela?
Nebitno
