Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Velik interes za online programske sadržaje Kreativne riznice prvog dana programa

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 68477
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 22.10.2020. 11:40 
Naslov:  Velik interes za online programske sadržaje Kreativne riznice prvog dana programa
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

21. listopada 2020. godine bio je prvi dan 6. Kreativne riznice koja se ove godine održava pod nazivom Kreativna sila. Svečano otvorenje Kreativne riznice upriličeno je u dvorani Vladimira Preloga konferencijom za medije. Izjave o ovogodišnjoj Kreativnoj riznici dali su dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr. sc. Boris Crnković, predsjednica uprave Kreativne riznice, prof. dr. sc. Jasna Horvat, predsjednica Programskog odbora, izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, predsjednica Instituta Andizet, Ana Zrnić i voditeljica projekta „Mladi u kulturi“ Irena Mikuić iz PRONI centra za socijalno podučavanje kao moderatorica prvog događanja na ovogodišnjoj Kreativnoj riznici.

Kreativna riznica popularizacijski je simpozij kreativne industrije koji je za svoju izvedbu 2016. godine nagrađen Državnom nagradom za znanost u kategoriji populariziranja znanosti. Od 2015. godine Kreativna se riznica događa u travnju, ali je njezina ovogodišnja izvedba radi epidemioloških okolnosti prouzrokovanih virusom COVID-19, razdijeljena na više dijelova.

Prvi dio – Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije – ostvaren je online u travnju, drugi dio Kreativne riznice organiziran je u listopadu (21. – 24. listopada 2020.) dok se treći dio Kreativne riznice očekuje u prosincu 2020. godine.



Organizatori su naglasili kako su sva događanja prilagođena mjerama Stožera civilne zaštite te se mogu pratiti na mrežnim stranicama Kreativne riznice i na drugim mrežnim platformama. Programi koji izlagače okupljaju ograničeni su na 50 sudionika i manje, a broj sudionika ovisi o složenosti sadržaja te o tome odigravaju se sadržaji ili u otvorenim ili u zatvorenim prostorima Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Boris Crnković, naveo kako „sile mogu biti pozitivne i negativne, odbijajuće i privlačeće, a kreativna sila je ona koja se ne može zaustaviti što je posebno važno ako se zna da je kreativnost u podlozi svakog inovativnog djelovanja. Problematiziranje uloge i važnosti kreativne radne snage doprinosi ekonomiji Republike Hrvatske i traženju novih rješenja u različitim oblicima javnog djelovanja.

Predsjednica Programskog odbora, izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, ovogodišnji program Kreativne riznice označava „posvećen kreativnim djelatnicima iz više razloga od kojih je među prvima želja za reguliranjem djelatnih i autorskih statusa heterogenih kreativaca kao pretpostavke institucionaliziranja kreativne industrije u Republici Hrvatskoj.“

Ana Zrnić, jedna od dobitnica Državne nagrade dodijeljene organizatorima Kreativne riznice 2016. godine, organizaciju ovogodišnje Kreativne riznice ocjenjuje izazovom, ali i praktičnim poligonom za učenje o proaktivnom djelovanju u kriznim uvjetima.

Organizatori Kreativne riznice su Ekonomski fakultetu u Osijeku i Institut Andizet, a partneri su Filozofski fakultet Osijek i Akademija umjetnosti i kulture Osijek.



Pokrovitelji
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija, Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek, Studentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Medijski pokrovitelji su Televizija Slavonije i Baranje i Osječka televizija.

Prvi sadržaj Kreativne riznice bila je Sektorska rasprava primijenjene umjetnosti. Izlagači su bili Sanja Vuković i Irena Mikulić (PRONI Centar za socijalno podučavanje), Danijela Klobučar i Ana Rimac Ciković (Grad Osijek), Ana Zrnić i Josipa Mijoč (Institut Andizet). Sektorska rasprava prenošena je uživo, a komentari online posjetitelja bilježili su se te su dani odgovori na izabrana pitanja prikupljena u online komunikaciji vođenoj tijekom sektorske rasprave.

Mladi u kulturi (MUK) projekt je pripreme za izradu suvremene Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka (2021. – 2027.) koja obuhvaća 12 sektora kreativne industrije. Uloga mladih kreativnih pojedinaca u središtu je rasprave, a u raspravu se uključuju donositelji odluka i potvrđeni sektorski stručnjaci. Raspravom o primijenjenoj umjetnosti završavaju se sektorske rasprave projekta Mladi u kulturi (MUK). U prosincu 2020. javno će se oglasiti preporuke za pripremu novog dokumenta Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka temeljenog na sektorskim raspravama navedenog projekta.



Nakon trosatne sektorske rasprave u Auli je znanosti održan koncert Komorni trenutak. Gustav Kujundžić (violina) i Mihael Šišić (violina) mentorski je vodila Josipa Erhardt, profesorica Glazbene škola Franje Kuhača Osijek. Komorna glazba izvor je i početak glazbenog stvaralaštva. Od najranijih vremena ljudi su stvarali glazbu ili izvodili glazbu u manjim ili većim skupinama. Posjetitelji digitalnih mreža imali prigodu poslušati Duo u F duru za dvije violine 1. stavak – Allegro (Ivan Mane Jarnović) i Koncertni capriccio na temu Nordijskih melodija za dvije violine (Johan Halvorsen)

Od 16:30 do 17:00 održana je radionica pod nazivom Medijsko izvještavanje o projektima kreativne industrije. Radionicu je vodila Karmela Bebek (Osječka televizija) u Auli znanosti, a zainteresirana javnost snimku radionice mogla je pogledati u Dnevniku Osječke televizije te nakon emitiranja Dnevnika na mrežnim kanalima Osječke televizije. Voditeljica radionice polaznicima je prikazala izradu medijskog izvještavanja na primjeru provedene sektorske rasprave Primijenjena umjetnost projekta Mladi u kulturi (MUK).

Izložba Priče iz arhiva autorice Vlatke Lemić (ICARUS Hrvatska) otvorena je u 9 sati, a postavljena je u Auli znanosti kao privremeni postav izložen u svim danima trajanja Kreativne riznice. Riječ je o izložbi otvorenog pristupa koja se može posjetiti bez ulaznica, a na mrežnom mjestu Kreativna riznica I na društvenim mrežama zainteresiranima je dostupan uvid u izložbu. ICARUS Hrvatska partner je u projektu Kreativne Europe CREARCH – Creative European ARCHives as innovative cultural hubs (2018. – 2021.) posvećenom razvoju nove publike i kreativnoj interpretaciji arhivskih izvora. U okviru projekta pokrenut je i multimedijski program „Priče iz arhiva” koji okuplja različite ustanove i imatelje arhivskih zbirki koji posjeduju arhivske zapise s neobičnim pričama, životnim putevima i jedinstvenim sadržajima poput priče i legende o nastanku Zlatarevog zlata, priča koja povezuje karte Vukovara s Vučedolskom golubicom, priča o izgradnji Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, priča kako je 1978. godine dio Korčule pogodio meteorološki tsunami izazvavši velike poplave, itd.

Multimedijsko izlaganje Ivane Majksner (Dječji kreativni centar "Dokkica") pod nazivom Krošnja Perunova hrasta: izrada svjetiljke od otpadnih materijala dostupno je na uvid u svim danima Kreativne riznice, a izloženo je u Auli znanosti kao privremeni postav Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Videozapisom prikazuje se proces izrade svjetiljke od otpadnih materijala koji tako pronalaze svoju novu i praktičnu funkciju. Pojašnjene su sve faze izrade svjetiljke - od samoga početka pa sve do završnih radova kakvo je, primjerice, bojanje svjetiljke. Videozapis uključuje objašnjenje procesa izrade i tumačenja pojedinih elemenata koji utječu na izradu završnoga proizvoda. U videozapisu se prikazuje nastanak ideje za izradu funkcionalne skulpture, upućuje se na izvor inspiracije, odnosno „kreativne sile" koja umjetnika potiče na izražavanje određenim umjetničkim medijima.



U privremenom stalnom postavu Ekonomskog fakulteta u Osijeku od 21. 10. 2020. nalazi se i izložba Sektori kreativne industrije autorica Ane Zrnić (Ekonomski fakultet u Osijeku) i Ivane Jobst (Institut Andizet). Riječ je o predstavljanju i populariziranju 12 heterogenih sektora kreativne industrije čije je ekonomsko i pravno harmoniziranje pretpostavkom institucionaliziranja kreativne industrije u Republici Hrvatskoj.

Film pod nazivom Kreativna sila predstavlja Muzej vučedolske kulture sadržaj je ovogodišnje Kreativne riznice koji se u otvorenom pristupu prenosi uživo na društvenim mrežama te se može pogledati u svim danima održavanja ovog popularizacijskog simpozija. Riječ je o filmu autora Mirele Hutinec, Darka Bilandžića i Mirne Šugulj te o jednom od niza dokumentarno-igranih filmova kojima Muzej vučedolske kulture povezuje više sektora kreativne industrije te muzejsku djelatnost popularizira na globalnoj razini. Nastanak dokumentarno-igranih filmova, njihovo nagrađivanje na filmskim festivalima djelatnost je koja nadilazi uobičajeno muzejsko poslovanje. Filmsko predstavljanje vučedolske kulture suvremenoj javnosti, kao i suradnja producenta Darka Puharića, profesora Aleksandra Durmana i djelatnika Muzeja, primjerom je poduzetničkog djelovanja u muzeološkom radu. Poseban naglasak stavlja se na uporabu napredne digitalne tehnologije kao pretpostavke ostvarivanja kružne kreativnosti čija je početna točka sektor baštine, odnosno Muzej vučedolske kulture.



Kao jedan u nizu javno dostupnih sadržaja 6. Kreativne riznice, medijska je prezentacija vizualnog identiteta interijera Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Autorice su medijske prezentacije Antonija Tomasović i Jelena Grgić (Televizija Slavonije i Baranje), a u izradi medijske prezentacije sudjelovali su Boris Crnković (dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku), Jasna Horvat, Ivan Kelić i Josipa Mijoč (Ekonomski fakultet u Osijeku), Milica Lukić (Filozofski fakultet Osijek), Tajana Rogulja (Turistička zajednica grada Osijeka), Mirjam Milas (dizajnerica i stručnjak za vizualnu komunikaciju). Medijska prezentacija govori o nastanku Aule glagoljice unutar Ekonomskog fakulteta u Osijeku i naslanja se na postavke Mauirizija Carte (2002) prema kojima kulturna dobra i aktivnosti posjeduju izniman utjecaj na život stanovništva. Na tragu takvih razmišljanja Carta je uveo i termin „kulturna armatura prostora“ (l’armatura culturale del territorio) navodeći da identitet nekog prostora određuju kulturna dobra postavljena u prostoru, a medijskom prezentacijom prikazani su murali meandrirane glagoljice suautorica Jasen Horvat i Josipe Mijoč te je pojašnjeno njihovo vizualno, simboličko I obrazovno značenje kako u prostoru javne obrazovne visokoškolske ustanove tako i u turističkom kontekstu grada Osijeka I njegova okruženja. Medijska prezentacija vizualnog identiteta Aule glagoljice za trajanja Kreativne riznice prenosi se uživo u Auli znanosti Ekonomskog fakulteta u Osijeku te na digitalnim društvenim mrežama.



Tekst: Ana Zrnić
Foto: Tomislav Đunja


Najava: 6. Kreativna riznica: Kreativna sila

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: