
Nepuna dva mjeseca nakon
velikog popuštanja mjera, sve je izglednije da nas čekaju
nove, strože mjere, piše
Jutarnji list.
Kako se neslužbeno doznaje iz izvora bliskog
Nacionalnom stožeru civilne zaštite, pripremaju se nove mjere koje bi trebale stupiti na snagu i prije nego što isteknu trenutačne mjere, a koje su trebale trajati do
31. srpnja.
Iako još nije poznato na što bi se odnosilo pooštravanje, najvjerojatnije je riječ o
okupljanjima koja se smatraju najrizičnijima za prijenos koronavirusa.
Naime, nakon što je prije nekoliko dana cijela jadranska obala stavljena "u
narančasto", što je svojevrsno upozorenje, Stožer je odlučio krenuti u smjeru pooštravanja kako bi sezona trajala što dulje.
Stožer je svjestan da je gotovo
nemoguće izbjeći veći porast brojeva, no isto tako
ne žele zaustaviti sezonu. Stoga se trude pronaći najbolji mogući balans između epidemije i sezone, tako da se pokušaju
spriječiti velika žarišta, jer bi to gotovo automatizmom dovelo do stavljanja Hrvatske "u crveno".
Dodatni problemi su
novi delta soj koji je postao dominantan, a čija je karakteristika brzo širenje, te potpuno otvaranje
Velike Britanije, koja unatoč visokom postotku cijepljenih bilježi znatan porast oboljelih.
Dio europskih zemalja već je
pooštrio uvjete za prijelaz granice Britancima, a to će uskoro učiniti i Hrvatska. Konkretno, britanski turisti više neće moći prijeći granicu ako se
nisu testirali, a za razliku od trenutačne prakse kad se testiraju samo oni koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid, uvest će se obaveza testiranja i za cijepljene.
Naime, iako su cijepljeni
najpoželjniji turisti, činjenica je da mogu biti asimptomatski prenositelji bolesti, što predstavlja problem Hrvatskoj u kojoj je procijepljenost još nedovoljna, osobito u turističkim središtima u Dalmaciji.
A da cijela priča nije bez vraga, svjedoče brojke: prema podacima od utorka, novodijagnosticiranih slučajeva bilo je
146, od čega je gotovo 60 posto vezano uz Splitsko Dalmatinsku (34), Zadarsku (26), Šibensko-kninsku (11), i Dubrovačku županiju (15).
Tekst: Osijek031.com
Foto: Pixabay.com/Ilustracija