PRAVOPIS

Kako na netu tako i u životu uvijek treba poštivati neka pravila. Pravopisna su odraz svačega...kulture, inteligencije, načitanosti, sposobnosti...bla,bla...ma svačega.
Vrijeme je da se obuče oni koji ne znaju, podsjete oni koji su zaboravili i snađu oni koji žele.

NAJČEŠĆE JEZIČNE POGREŠKE

BIH, BI, BI, BISMO, BISTE, BI

Jedna se banka obratila štedišama porukom u televizijskoj reklami:

Štedite da bi mogli trošiti.

Što to znači? Ovako kako je banka sročila poruku to znači: (Vi) štedite da bi (oni) mogli trošiti. Nažalost, to se u životu i događa, ali banka je zapravo htjela poručiti:

Štedite da biste mogli trošiti.

Doista nema dana da se ne pogriješi u upotrebi kondicionala.

Bi li nam mogli reći nešto o sebi?

Ne bih (!) me iznenadilo da bude uhićen - kaže bivši ministar.

Kad bi mi skupa živjeli, mogli bi lakše jedno drugo shvatiti - uvaljuje tekstopisac ucviljenu pjevaču dvostruku pogrešku.

(Pravilne rečenice glasile bi ovako: Biste li nam mogli reći nešto o sebi? Ne bi me iznenadilo da bude uhićen. Kad bismo mi skupa živjeli, mogli bismo lakše jedno drugo shvatiti.)

Zapamtite:

ja bih
ti bi
on, ona, ono bi
mi bismo
vi biste
oni, one, ona bi

Svaka cast Gemi! sjedi 5.
moze jos nesto?

Samo daj pitanje ;-)

S obzriom da iz iskustva znam koliko si ustvari 'pravopisno osviještena' mogla bi nekima od nas manje osvještenima udijeliti još pokoji savjet. sigurno znas jos neki primjer gdje se najcesce grijesi

p.s. nisam sigurna ni jesam li sve ovo gore dobro napisala

Ajmeeee kakva reklama!!! Ovo mi nije trebalo.

Ipak thx.

Evo još tri izuzetno učestale i iritatne greške:

1. pridjev "SLJEDEĆI" (idući, next) često se neispravno piše "slijedeći".

2. "gledati ću", "napisati ćemo", "trčati će" - KRIVO!
Ispravno je: "gledat ću", "napisat ćemo", "trčat će".

3. Niječna se čestica "ne" piše r a s t a v lj e n o od glagola:
ne znam, ne čita, ne pjevaj, ne bih, ne iskopasmo, ne čuđahu se.

Bravo Steam! Iritantno ili ne, ima tu još hrpa toga što vidjamo, a ljudi se ne znaju ispraviti. Neki bi čak i htjeli, ali ne kontaju kako. Zašto im ne bi pomogli oni koji ponešto znaju.


Evo opet jedan primjer:


KAD JE NEŠTO ŽIVO ILI NEŽIVO

Odnosna zamjenica koji ima u akuzativu jednine dva oblika:
za neživo koji, a za živo kojega.

Ne valja dakle: Gol kojega je dao Balaban.
Nego:
Gol koji je dao Balaban.


Ne: Teritorij kojega je zauzeo neprijatelj.
Nego:
Teritorij koji je zauzeo neprijatelj.



Tako i u srednjem rodu:

Ne: Pismo kojega mi je poslao prijatelj.
Nego:
Pismo koje mi je poslao prijatelj.


Ako se zamjenica koji često ponavlja, možete reći i:
Gol što ga je dao Balaban.
ili: Pismo što mi ga je poslao prijatelj.

Mene užasno živcira kada ljudi pokušavaju biti extra ljubazni i pitaju npr. "Jeste li gledala seriju jučer?" Grrrr
Ili, još gore, "Kojeg sam auta vidio!"
Please razjasni mi malo svih i sviju (moze li se sviju koristiti uopce ili je to isključivo prisutno u šokačkom). Thx
Odlična ti je inicijativa s jezičnim savjetima.

Svih i sviju ? A ne kontam što ti tu nije jasno daj mi primjer.

Ili još bolje evo tebi jedan ispravan primjer:

Rat svih protiv sviju.

Super mi je to s persiranjem ("Jeste li upoznala...").
A još mi je bolje kad stranci (znam ih nekoliko) uče razlikovati č i ć. Odmah im se sugerira da odustanu jer to ne znaju ni onima kojima je rvacki materinji.

Za piskaranje po netu je idealno izbjegavati dijakritičke znakove. Pišeš sve bez njih i imaš rješenje! ;-)

Super primjer. Znaci sviju je vazeći genitiv množine?!
Thanks a lot.

Žao mi je samo što ovakve sitne savjete ne daju ljudi koji su za to puno kompetentniji od mene. Valjda računaju da su to odradili u vrijeme kad su nas ocjenjivali u školskim klupama, pa je time njihovo zalaganje završilo.


U (S)VEZI S(A)

Rekli mi u svezi ili u vezi, na to se nadovezuje instrumental, a ne genitiv.

Ne: U (s)vezi Vašega pisma...
Nego:
U (s)vezi s Vašim pismom...


Ne: U (s)vezi zasjedanja Sabora...
Nego:
U (s)vezi sa zasjedanjem Sabora...

Gemi je napisao/la (Pogledaj post): › Za piskaranje po netu je idealno izbjegavati dijakritičke znakove. Pišeš sve bez njih i imaš rješenje! ;-)

Ja volim dijakritike. Ima toliko riječi kojima baš oni daju isključivo razlikovno obilježje.
Recimo:

spavačica i spavaćica,

jahačica i jahaćica.

I to su samo č i ć primjeri.
Posebno me živciraju konformisti koji nisu pročitali ni Mačka u čizmama, a uzimaju si za pravo pametovati o dijakriticima, gramatici ili leksiku.
Žučovod mi posebno uskipi kad čujem neke stilski monstruozne figure kao što je:

često puta
-riječ "često" već sadrži značenje "više puta" čime onaj drugi "puta" postaje zalihostan ili redundantan;

vremensko razdoblje
-razdoblje može biti stilsko, klimatsko, geološko, obrazovno, razvojno, ali i bez tih dopunskih odrednica ono u sebi nosi značenje "omeđeni dio vremena".

Sljedeća stvar možda i nema baš previše veze s temom, ali ima sa živciranjem i stilom. Naime, ne voli čuti niti "iznimku koja potvrđuje pravilo". Koji k? Pravila ne povrđuju iznimke. Zakone ne potvrđuje kršenje, nego provedba. Mislim, stvar je zbilja čudna. Osim za dionike kršćanskog svjetonazora - u njemu je naime dojenče corpus delicti za djevičanstvo.

Eto.
Osluhujte se dok izgovarate glas "š" u riječima "lišće" i "Šibenik". Primjetite kako vam jezik stoji.

Isprva sam pomislio da je jahaćica jahačici isto što i spavaćica spavačici dok nisam konzultirao rječnik.

Glede "često puta", ljudi su skloni pokupiti frazu ne propitujući je.

Glede iznimke koja potvrđuje pravilo, ima li kod vas u Bosni prikladnijeg agumenta za obranu krivih uvjerenja?