
Početkom travnja u Hrvatskoj će
poskupjeti plin i struja, a uz
Vladine mjere za ublažavanje toga rasta prosječno će kućanstvo plin u sustavu javne opskrbe u prosjeku plaćati
16 posto skuplje, dok će električna energija kućanstvima koja koriste javnu uslugu opskrbe poskupjeti za prosječnih
9,6 posto, piše
Jutarnji list.
Podsjetimo, Vlada je polovicom ožujka usvojila paket mjera za
ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan
4,8 milijardi kuna. Među tim mjerama su uz ostalo i izmjene Zakona o PDV-u, odluke o subvencioniranju cijena plina kućanstvima i malim poduzetnicima, o jednokratnoj pomoći umirovljenicima i pomoći socijalno ugroženima. Te i druge mjere bit će na snazi
od 1. travnja.
Kako je i najavljeno u prezentaciji paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade RH, računi za električnu energiju kućanstava prosječno će od 1. travnja porasti za 9,6 posto, što mjesečno iznosi oko
27 kuna, naveli su nedavno iz HEP-a.
Taj se izračun odnosi na tipičnog kupca koji koristi javnu uslugu opskrbe (opskrbljivač
HEP Elektra), u tarifnom modelu 'bijeli', uz omjer potrošnje od
60 posto u višoj i
40 posto u nižoj tarifi i čiji mjesečni prosječni račun trenutno iznosi
283 kune. Prosječno poskupljenje za jednotarifna brojila ('plavi' tarifni model) iznosit će oko
8,5 posto, a za dvotarifna ('bijeli' tarifni model) oko
11 posto.
Tako će kućanstvima s jednotarifnim mjerenjem (tarifni model 'plavi) i prosječnom godišnjom potrošnjom od
2.000 kWh, mjesečni račun porasti
sa 185 na 199 kuna, odnosno za
14 kuna. Kupcima s dvotarifnim mjerenjem (tarifni model 'bijeli') će, po podacima HEP-a, račun porasti s oko
250 na oko
280 kuna mjesečno, odnosno prosječno za 30 kuna. Povećanje iznosa mjesečnog računa od 30 do 40 kuna očekuje i kućanstva koja su izabrala tržišnu uslugu
HEP Opskrbe - Hepi.
Vladin paket mjera
značajno će ublažiti porast cijene plina pa će plin za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom od početka travnja prosječno poskupjeti za oko
16 posto.
Obzirom na rast troška nabave
plina, prosječna krajnja cijena plina za kućanstva od 1. travnja ove godine raste za prosječno
77 posto. No, Vladin je paket mjera, koji uz ostalo obuhvaća i smanjenje stope PDV-a na plin
s 25 na 5 posto te odluka o subvencioniranju cijene plina s
10 lipa po kilovatsatu, znatno ublažio taj porast cijene plina.
Po podacima koje je iznijela Hera, sa sniženjem PDV-a na
5 posto te uz potporu od
0,10 kn/kWh, kućanstva u sustavu javne usluge opskrbe plinom će od početka travnja plin plaćati po prosječnih
0,3791 kn/kwh (do kraja ožujka taj je prosjek iznosio
0,3259 kn/kWh).
Pritom treba imati na umu da je riječ o prosječnoj cijeni i prosječnom poskupljenju, a sam postotak poskupljenja ovisit će o distribucijskom području i opskrbljivaču u javnoj usluzi, a neke procjene govore o rasponu poskupljenja
od 10 do 23 posto.
Uz već spomenuto
sniženje stope PDV-a na plin s 25 na 5 posto u idućih godinu dana (do 31. ožujka 2023.), a nakon toga na 13 posto, izmjenama Zakona o PDV-u je s 25 na 13 posto snižena i stopa za grijanja iz toplinskih stanica, na ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku. Time je stopa PDV-a i na te energente izjednačena sa stopom na električnu energiju, koja već od ranije iznosi 13 posto.
Uz smanjenu stopu PDV-a, Vlada je odlučila od početka travnja građanima
subvencionirati i dio cijene plina, već spomenutom potporom od 10 lipa po kWh. Taj će se iznos potpore iskazivati na računu posebnom stavkom, a opskrbljivači će zahtjev za nadoknadom za popust slati Ministarstvu gospodarstva, koje će ga podmirivati.
Potporu za plin dobit će i
mikro, mali i srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati (GWh) i za njih će iznositi 15 lipa po kWh. Poduzetnici će se za tu potporu prijavljivati kroz online aplikaciju koja će od 1. travnja biti dostupna na web stranici agencije HAMAG - BICRO, a ostvarivat će se vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga ne potroši ili zaključno s računom za ožujak 2023. godinom.
Posebne mjere Vlada je donijela i za pomoć
socijalno ugroženim građanima. Njima je Vlada odlučila povećati maksimalan iznos sufinanciranja troškova struje na
400 kuna mjesečno, a uz to korisnici će imati pravo i na sufinanciranje troškova plina i/ili toplinske energije.
Vlada je uredbom proširila i krug korisnika te naknade. Tako će, uz korisnike
zajamčene minimalne naknade i korisnike osobne invalidnine i njihove članove kućanstva, pravo na naknadu imati i korisnici nacionalne naknade za starije osobe, korisnici novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i korisnici novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, kao i članovi njihovih kućanstva.
Vlada je odlučila i o mjesečnoj naknadi za
46.000 pružatelja socijalnih usluga, a što se odnosi na pravne osobe, kojih je
1.100 i koje skrbe o
40.000 korisnika, koje će dobiti mjesečnu naknadu
od 1.000 do 4.000 kuna. Pravo na naknadu imat će i udomiteljske obitelji, a riječ je o mjesečnoj naknadi od 400 kuna za
2.570 udomiteljskih obitelji i 6000 korisnika.
Vlada je odlukom regulirala i isplatu
jednokratnog dodatka umirovljenicima radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata. Taj tzv. energetski dodatak odnosi se na
721.000 umirovljenika s mirovinom
do 4.000 kuna, a iznos - od 400 do 1.200 kuna - ovisi o visini mirovine.
Tako će umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 1.200 kuna, oni s mirovinom od 1.500 do 2.000 kuna 900 kuna, s mirovinom od 2.000 do 3.000 kuna 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.000 do 4.000 kuna dobit će naknadu od 400 kuna.
Korisnicima hrvatske mirovine taj će se energetski dodatak isplatiti najkasnije u svibnju ove godine. Korisnicima hrvatske i inozemne mirovine te korisnicima hrvatske mirovine, koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, jednokratno novčano primanje isplatit će se najkasnije u srpnju 2022. godine, predviđeno je odlukom.
Tekst i foto: Osijek031.com