Prema podacima
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 30. lipnja 2024. godine Osječko-baranjska županija imala je
106.449 ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage), odnosno
1.018 osoba (1,0%) više nego istog mjeseca prethodne godine, na što je utjecalo povećanje zaposlenosti za
2,3% (2.129 osoba) i
smanjenje nezaposlenosti za 8,6% (1.111 osoba). Od ukupno
94.676 zaposlenih osoba,
81.284 radnika (85,9%) bila su zaposlena kod
pravnih i 6.368 (6,7%) kod
fizičkih osoba. 4.605 (4,9%) je
obrtnika, 1.816 (1,9%)
poljoprivrednika, te 603 (0,6%) radnika koja obavljaju
samostalne profesionalne djelatnosti. Procijenjena stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju 2024. godine iznosila je
11,1% (8,4% kod muške, a 13,9% kod ženske populacije) naspram stopi od
12,2% u lipnju 2023. godine i
11,3% u svibnju 2024. godine. Prema istom izvoru, ukupan broj zaposlenih (osiguranika, bez produženog osiguranja) u Republici Hrvatskoj bio je
1.735.418, te je županija sudjelovala s udjelom od
5,5%. Procijenjena stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj je
4,7%.
Evidentirana najniža nezaposlenost od 90-tih
Krajem lipnja 2024. godine u Područnoj službi Osijek evidentirane su
11.773 nezaposlene osobe, odnosno
278 osoba (2,3%) manje nego prethodna mjeseca i
1.111 osoba (8,6%) manje nego u lipnju 2023. godine. Nezaposlenost se u prvom polugodištu 2024. godine smanjivala prosječno mjesečno za
3,3% ili 440 osoba, na što je utjecalo povećanje u siječnju za
2,5% ili 354 osobe te prosječno mjesečno smanjenje od veljače do lipnja za
4,4% ili 599 osoba.
Smanjen jr udio nezaposlenih žena i osoba starijih dobnih skupina. Krajem lipnja 2024. u Područnoj službi Osijek evidentirano je
7.149 nezaposlenih žena, s udjelom od 60,7% naspram 39,3% nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena se u odnosu na prethodni mjesec smanjio za 0,3 postotna boda i u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 0,9 postotnih bodova.
-
U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 i više godina te gimnazijom, odnosno 3.367 osoba ili 28,6% od ukupno nezaposlenih. Slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (3.361 osoba ili 28,6%), osnovnom školom (2.713 osoba ili 23,0%), fakultetom (896 osoba ili 7,6%) te prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (472 osobe ili 4,0%). Od ukupna broja nezaposlenih, 964 osobe (ili 8,2%) su bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, kažu iz HZZ-a.
U ukupnom broju nezaposlenih osoba u lipnju 2024. godine,
1.974 osobe (16,8%) tražile su posao prvi put, odnosno
36 osoba (1,9%) više nego prethodna mjeseca, a 178 osoba (8,3%) manje nego u lipnju 2023. godine. Preostalih
9.799 nezaposlenih osoba (83,2%) imalo je prethodno radno iskustvo, a prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda, najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (1.486 osoba ili 15,2%), javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju (1.433 osobe ili 14,6%), trgovini (1.072 osobe ili 10,9%), te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (952 osobe ili 9,7%).
Na kraju lipnja 2024. godine
52,0% nezaposlenih čekalo je na zaposlenje
duže od godinu dana i nezaposlene osobe su prosječno čekale
13 mjeseci na zaposlenje. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba se u odnosu na isti mjesec prethodne godine
smanjio za 0,6 postotnih bodova, te je prosječno čekanje na zaposlenje ostalo nepromijenjeno. Osim što nezaposlene žene čine
veći udio u ukupnoj nezaposlenosti, one i duže čekaju na zaposlenje. 52,7% nezaposlenih žena čekalo je na zaposlenje duže od godinu dana, dok je kod muškaraca taj udio 51,0%. Trajanje nezaposlenosti različito je s obzirom na razinu završenog obrazovanja. Kratkotrajna nezaposlenost najučestalija je kod osoba sa završenim fakultetom. 49,0% visokoobrazovanih osoba čekalo je na posao do 6 mjeseci, odnosno 68,8% do jedne godine. U najnepovoljnijem položaju su osobe bez škole (70,9% dugotrajnih) i sa završenom osnovnom školom (65,9% dugotrajnih).
Stopa zapošljavanja s evidencije Zavoda tijekom prvog polugodišta 2024. godine bila je
33,2%, što znači da su se na 100 novoprijavljenih i nezaposlenih zapošljavale na temelju
ugovora o radu 33 osobe. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine, stopa zapošljavanja povećana je za 1,5 postotnih bodova. Međutim, postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja prema završenom obrazovanju. Tako se kretala od 11,7% za radnike bez završene osnovne škole i 27,0% sa završenom osnovnom školom, preko 36,0% za radnike s trogodišnjom i 36,4% sa četverogodišnjom srednjom školom, do 36,7% za radnike s prvim stupnjem fakulteta i 41,0% sa završenim fakultetom.
Tijekom lipnja 2024. godine poslodavci su prijavili
1.785 slobodnih radnih mjesta,
58 radnih mjesta manje nego prethodna mjeseca, a 269 radnih mjesta više nego u lipnju 2023. godine.
Najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavili su poslodavci iz
obrazovanja (242 ili 13,6%),
prerađivačke industrije (210 ili 11,8%),
građevinarstva (204 ili 11,4%), za zanimanja po
NKZ 2010: (9)
Jednostavna zanimanja - 623 slobodna radna mjesta, (2)
Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje - 288 slobodnih radnih mjesta, (5)
Uslužna i trgovačka zanimanja - 242 slobodna radna mjesta, te (7)
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji - 195 slobodnih radnih mjesta.
Tijekom mjeseca
smanjenje nezaposlenosti zabilježen je u svim ispostavama,
Belom Manastiru za 4,6% ili 109 osoba,
Donjem Miholjcu za 1,1% ili 6 osoba,
Đakovu za 4,3% ili 84 osobe,
Našicama za 1,7% ili 26 osoba,
Osijeku za 0,1% ili 4 osobe i
Valpovu za 3,1% ili 49 osoba. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, najizraženije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u Osijeku (za 15,3% ili 741 osobu) i Donjem Miholjcu (za 6,9% ili 39 osoba).
Izvor: HZZ
Foto: Pexels.com/Ilustracija
Nebitno
![[Vrh]](templates/fisubice/images/icon_up.gif "[Vrh]"){kind=icon}
