PRAVOPIS

Postano: 21.02.2007. 13:48 Naslov:

što bi se reklo.. dok jednome ne smrkne, drugome ne svane Very Happy

Postano: 21.02.2007. 13:50 Naslov:

CatCloe je napisao/la: ›
što bi se reklo.. dok jednome ne smrkne, drugome ne svane Very Happy

Postano: 21.02.2007. 15:04 Naslov:

kako vam se samo da više?????

Postano: 23.02.2007. 0:55 Naslov:

Bome... 28 stranica traje debata. No ako je ukinemo, Frasu više neće biti zanimljivo na forumu. Od njegovih 85 poruka, 81 je u ovom topicu Very Happy

Postano: 23.02.2007. 1:51 Naslov:

Što se mene tiče, slobodno ju možete ukiniti, ionako se sve svodi na neka dokazivanja...

Postano: 03.03.2007. 13:10 Naslov:

jezični teroristi

Postano: 04.03.2007. 10:23 Naslov:

Ne radi mi link!

Postano: 04.03.2007. 14:21 Naslov:

pa radi, sad sam probala..

Postano: 01.04.2007. 21:31 Naslov:

Evo jos jedan primjer sto se dogodi kad lezilebovici imaju idle ruke i onda se natjecu tko ce hrvatski jezik vratiti na najdalju evolucijsku tocku.

Vremesni momak je otputovao do bascanske ploce... Nudi li tko dalje?

Citat: › JEZIČNI KUTAK
Srećko Radović u Hrvatskom listu

FERALOV DEGENITIV

Ako pažljivo pročitamo izvorni tekst Baščanske ploče, vidjet ćemo da tadašnji hrvatski jezik nije imao nominativ. Nije imao ni rodove ni brojeve, a sintaksa mu je bila drukčija. Prvi padež bio je genitiv i sve imenice u genitivu završavale su slovom "a". Ako uvođenjem nominativa muška imenica u nominativu gubi posljednje slovo "a", dok ga ženska zadržava, ne bi li bilo logično da žensku imenicu u hrvatskom jeziku tvorimo dodavanjem slova "a" muškoj imenici, pa bi dobili parove: prijatelj – prijatelja, profesor – profesora, kipar – kipara i tako redom.

FERALOV PSIHIJATRIČAR

Ovdje posebno želim ukazati na nakaznu novu kovanicu "psihologinja" koja je suprotna duhu hrvatskog jezika. Naime, imenica "psiholog" u hrvatski jezik je ušla preko srpskoga jezika i nije u skladu s hrvatskom jezičnom normom, posebice ako znamo da u hrvatskom jeziku imamo imenicu "logičar". Po hrvatskoj tvorbi u ovom slučaju muškog vršitelja radnje bi trebali nazvati "psihologičar", a na temelju ranije iznesenoga, ženskoga vršitelja radnje bi trebali nazvati "psihologičarka".

FERALOVA SRAKAVICA

Da bi vratili hrvatski jezik njegovu izvoru, potrebno ga je normirati na temelju dvaju izvornih dijalekata. Jedino tako razumjet ćemo da su hrvatska čakavica i kajkavica nastale od istoga hrvatskoga jezika pod utjecajem dvaju različitih imperija, dvaju različitih religijskih obreda i dvaju različitih pisama. Isto tako, iz hrvatskoga jezika trebalo bi izbaciti sve ijekavske kovanice jer one su razlog zašto smo nepismeniji. One u stvari uništavaju izvornost hrvatskoga jezika.

FERALOV BLESPERANTO

Ovi prijedlozi utemeljeni su na golim činjenicama i zdravom razumu, a ujedno su ekonomičniji i jednostavniji za učenje. Ovim promjenama Hrvati bi postali pismeniji, a hrvatski bi jezik postao pristupačniji strancima.

Ima netko izvorni clanak?

Postano: 02.04.2007. 0:51 Naslov:

Umoran sam od sranja po jeziku. Ali jebiga, sve je dopušteno, jezik živi kao i njegovi idioti - pa je valjda jedino logično i pustiti im na volju sve.

Tako danas imamo smeče, čovijeka, "vaterpolo prvaka svijeta" umjesto vaterpolskog... Jer ako je nogometni ili rukometni...

A Feral bi bar članke koje mu pišu dopisnici iz Srbije mogao prevesti.

Važno je da kad gledam srpski film na glupom RTLu imam pretitlano "april" i "maj" "travnjem" i "svibnjem", ali kad se javi neki specifičan termin tipa "pirinač", "šargarepa", "praziluk", "Vitlajem", "fabrika veštačkih đubriva", "vodonik", "azot", "portparol" onda zijevamo, jer se valjda pretpostavlja da bih ja to trebao znati.

Hrvatski kao razgovorni jezik koristi 3% stanovništva, čitati zna 98%, ali zato pisati ne zna niti 2%.
U Osijeku sam prvi put čuo "zvanično".

Jebalo vas zvanično.

Taman bio zadnji, pisat ću i govoriti kako treba i srati svakome tko nije elemntarno pismen.

Durimo se kad stranci ne razumiju razliku hrvatski - srpski (sjetite se imdb.com), ljutimo se kad nacionalističke struje u Srbiji tvrde da hrvatski jezik ne postoji - a zapravo se prema svom jeziku odnosimo kao prema kurvi dobra srca. Kad nam treba, poslužimo se.

Ako itko nekad pomisli pročeprkati malo o jeziku, a ne samo trubiti "joj, legneš pismen, a probudiš se nepismen" izvadio sam mu neke linkove, pa tko voli...

http://stitch.blog.hr/
http://nepismeni.bloger.hr/
http://hjp.srce.hr/
http://fr.wikipedia.org/wiki/Croate
http://www.os-slatine.skole.hr/edu/HJ_kviz.htm
http://magister2.org/kategorija/hrvatski-jezik-i-pravopis/

Postano: 04.04.2007. 21:16 Naslov:

O tome koliko je hrvatskim jezikoslovcima stalo do pismenosti mozda moze reci i cinjenica da je koristenje http://hjp.srce.hr odnedavno ograniceno samo na pripadnike akademske zajednice.

Vec vidim kako se se marljivi studenti kroatistike meskolje na predavanjima i napokon dizu stisnutu desnicu i svi k'o jedan vicu: "Jezik narodu!".

Buduci da takav film ne bumo gledali, preduhitrit cu ih i parafrazirati: "Ku*ac narodu!"

Postano: 04.04.2007. 21:30 Naslov:

Leteci mungos je napisao/la (Pogledaj post): › O tome koliko je hrvatskim jezikoslovcima stalo do pismenosti

Tako sam i ja razmišljao, a onda mi je lik koji radi na projektu rekao da je to marketinški dobro, ali prvenstveno je namjera zaštita rječničke građe i osiguranje sustava. Personalizacijom će navodno, postići više na različitim poljima.

Iako bih i ja volio da je ostalo slobodno jer sumnjam da ću CARNetov identitet imati unedogled - shvatio sam jednu stvar.

Ne treba biti pizda... Tolike kamione i kamione novaca bacamo na kineski drlog, europske aute, francusku kozmetiku, alpska skijališta, austrijske banke, njemačke telekomunikacije - možda treba domoljublje pokazati i pljunuti usranih 500 Kn za hrvatski rječnik.

Postano: 04.04.2007. 21:51 Naslov:

8 je napisao/la (Pogledaj post): › Ne treba biti pizda... Tolike kamione i kamione novaca bacamo na kineski drlog, europske aute, francusku kozmetiku, alpska skijališta, austrijske banke, njemačke telekomunikacije - možda treba domoljublje pokazati i pljunuti usranih 500 Kn za hrvatski rječnik.

Ja sam taj rjecnik kupio cim je izisao prije nekoliko godina.
Medjutim, puno je lakse i prikladnije koristiti web verziju. Uvijek dostupna, bez pokretanja loseg softvera.

Anyway, znate li da se iz proracuna svake godine izdvajaju milijunska sredstva kako bi svi s AAI@EduHr identitetom imali pristup najznacajnijim znanstvenim bazama? Bojim se da akademska zajednica nije dovoljno informirana o mogucnostima koristenja toga i da se onda po korisniku koji se aktivno sluzi time izdvajaju ogromna sredstva.

Nek drzava plati i pristup ovom rjecniku svima, a ne samo njima. I nek se to onda promovira.

Postano: 04.04.2007. 22:40 Naslov:

8 je napisao/la: › Tako sam i ja razmišljao, a onda mi je lik koji radi na projektu rekao da je to marketinški dobro, ali prvenstveno je namjera zaštita rječničke građe i osiguranje sustava.

Marketinski je dobro... obradio tebe... Te floskule sto ti je siljio mi zvuce poput one fore "borba za mir je k'o j*banje za nevinost".

Zamisli floskulu "...zastita jezicne gradje...". O tempora, o mores!

Jebote, od koga to oni stite gradju!? Huna, Tatara, Srba?! Takvi onda budu prvi kad treba nekog nabiti na kolac, jer ne pise po njihovim arhaicnim ejakulatima.

Citat: › Personalizacijom će navodno, postići više na različitim poljima.

Ono sto su oni napravili nije personalizacija (sto bi podrazumijevalo da svatko ima mogucnost kreiranja korisnickog imena), vec uskracivanje pristupa neakademskim gradjanima.

Citat: › Ne treba biti pizda...... - možda treba domoljublje pokazati i pljunuti usranih 500 Kn za hrvatski rječnik.

Ma, fuj!

Tolike jezicne lezilebovice se financira iz drzavnog proracuna i kojekavih fondova, toliko se novaca ulupalo u kojekakve projekte, a onda uskrate pristup osnovnom jezicnom orudju.

Postano: 04.04.2007. 23:34 Naslov:

Ne znam.
Znam samo da u rječnike danas ni doktori znanosti ne gledaju.

Jedna druga kampanja nama treba.